POSLOVNIK OPĆINSKOG VIJEĆA
OPĆINE IVANSKA
Na temelju članka 33.
Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Narodne novine br.
33/01, 60/01-vjerodostojno tumačenje, 129/05,109/07, 125/08 i 36/09) i članka
34. st. 1. točke 2. Statuta Općine Ivanska , Klasa:012-03/09-01/2,
Urbroj:21100/02-01-09-1 od 17. srpnja 2009., Općinsko vijeće Općine Ivanska na
sjednici održanoj 17. srpnja 2009.
P
O S L O V N I K
Općinskog vijeća Općine Ivanska
I.
UVODNE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Poslovnikom se detaljnije uređuje način konstituiranja Općinskog
vijeća, ostvarivanje prava, obveza i odgovornosti vijećnika, ostvarivanje prava
i dužnosti predsjednika i potpredsjednika Općinskog vijeća, sastav i način rada
radnih tijela, način i postupak donošenja akata u Općinskom vijeću, sazivanje,
rad i tijek sjednice, postupak izbora i imenovanja, te druga pitanja od značaja
za rad Općinskog vijeća Općine Ivanska.
II.
KONSTITUIRANJE OPĆINSKOG VIJEĆA
Članak 2.
Konstituirajuća
sjednica Općinskog vijeća saziva se na način, po postupku i u rokovima utvrđenim zakonom, a Općinsko
vijeće je konstituirano izborom predsjednika Općinskog vijeća, ukoliko je na
konstituirajućoj sjednici nazočna većina članova Općinskog vijeća.
Predsjedatelj
konstituirajuće sjednice (u daljnjem tekstu: predsjedatelj) ima, do izbora
predsjednika Općinskog vijeća sva prava i dužnosti predsjednika Općinskog
vijeća u pogledu predsjedanja i rukovođenja sjednicom, a do izbora Mandatnog
povjerenstva i Povjerenstva za izbor i imenovanja, ovlašten je predlagati
donošenje odluka, a to pravo pripada i najmanje 1/3 vijećnika, ako ovim
Poslovnikom nije određeno da pojedine odluke predlaže određeno tijelo ili veći
broj vijećnika.
Nakon
što je Općinsko vijeće konstituirano,
izvodi se himna Republike Hrvatske “Lijepa naša domovino”.
Članak 3.
Nakon izvješća Mandatnog povjerenstva o
provedenim izborima, vijećnici polažu prisegu.
Predsjedatelj izgovara prisegu sljedećeg
sadržaja:
“Prisežem svojom čašću da ću dužnost vijećnika u
Općinskom vijeću Općine Ivanska obavljati savjesno i odgovorno, i da ću se u
svom radu držati Ustava Republike Hrvatske, zakona i Statuta Općine Ivanska, te
da ću se zauzimati za svekoliki napredak Republike Hrvatske i Općine Ivanska”.
Predsjedatelj
poslije pročitane prisege proziva pojedinačno vijećnike, koji pristupaju i
potpisuju izjavu o davanju prisege.
Vijećnik
koji nije bio nazočan na konstituirajućoj sjednici, kao i zamjenik vijećnika,
kad počinje obavljati dužnost vijećnika, polaže prisegu na prvoj sjednici na
kojoj je nazočan.
Članak 4.
U slučaju mirovanja mandata i prestanka mandata vijećnika,
vijećnika zamjenjuje zamjenik vijećnika.
Vijećnika
izabranog na stranačkoj listi, zamjenjuje kandidat s dotične liste koji nije
izabran, a kojeg odredi politička stranka.
Vijećnika
izabranog na koalicijskoj listi dviju
ili više političkih stranaka zamjenjuje kandidat stranke kojoj je u trenutku
izbora pripadao mandat vijećnika, kojem je prestao mandat.
Vijećnika izabranog na nezavisnoj listi zamjenjuje prvi
sljedeći neizabrani kandidat s liste.
Ostavka se podnosi u pisanom obliku Mandatnom povjerenstvu
na način propisan odredbama Statuta Općine Ivanska. Ako Mandatno povjerenstvo
nije oformljeno, ostavka se podnosi predsjedniku Općinskog vijeća.
Članak 5.
Nakon
dane prisege vijećnika, izbora predsjednika Vijeća, članova Mandatnog
povjerenstva i Povjerenstva za izbor i imenovanja, predsjednik Vijeća ili
najmanje 1/3 vijećnika mogu predložiti dopunu dnevnog reda konstituirajuće
sjednice.
III.
PRAVA I DUŽNOSTI VIJEĆNIKA
Članak 6.
Prava
i dužnosti vijećnika propisana su Statutom Općine Ivanska.
Članak 7.
Pročelnici upravnih tijela dužni su vijećniku
pružiti obavijesti i uvide u materijal o temama koje su na dnevnom redu
sjednice Općinskog vijeća ili se pripremaju za sjednice Općinskog vijeća ili
radnog tijela čiji je član, a i druge obavijesti koje su mu kao vijećniku
potrebne.
Vijećnik može zatražiti obavijesti i objašnjenja
od predsjednika Općinskog vijeća i predsjednika radnih tijela o radu tijela
kojima oni predsjedavaju.
Članak 8.
Upravno tijelo koje obavlja stručne poslove za
Općinsko vijeće dužno je pružiti pomoć vijećniku u obavljanju njegove funkcije,
a napose u izradi prijedloga koje on podnosi, u obavljanju poslova i zadataka koje
mu je povjerilo radno tijelo Općinskog vijeća odnosno da mu osigura dopunsku
dokumentaciju za pojedine teme ili predmete koji su na dnevnom redu sjednice
Općinskog vijeća ili radnih tijela, a može tražiti i stručne obavijesti i
objašnjenja radi potpunijeg upoznavanja i praćenja problema na koje nailazi u
obavljanju funkcije vijećnika.
Članak 9.
Vijećnici Općinskog vijeća mogu osnovati Klub
vijećnika prema stranačkoj pripadnosti i Klub nezavisnih vijećnika.
Klub
vijećnika mora imati najmanje 3 člana.
Klubovi
vijećnika obavezni su o svom osnivanju obavijestiti predsjednika Općinskog
vijeća, priložiti svoja pravila rada, te podatke o članovima.
Predsjednik
Općinskog vijeća brine da se klubovima vijećnika osiguraju prostorni i drugi
tehnički uvjeti za rad (prostorije za sjednice, prijepis, umnožavanje i dostavu
materijala i dr.).
Članak 10.
Vijeće ima predsjednika i do dva potpredsjednika.
Predsjednika
odnosno potpredsjednika bira Općinsko vijeće iz redova vijećnika, javnim
glasovanjem, na prijedlog Povjerenstva za izbor i imenovanja ili na prijedlog
najmanje 1/3 vijećnika Općinskog vijeća, većinom glasova svih vijećnika.
Prijedlog vijećnika mora
biti podnesen u pisanom obliku i potvrđen potpisom vijećnika. Vijećnik može
svojim potpisom podržati prijedlog samo za jednog kandidata.
Članak
11.
Izbor
predsjednika i potpredsjednika se obavlja glasovanjem zasebno za svakog
kandidata.
Ako
prigodom glasovanja za izbor predsjednika i potpredsjednika niti jedan kandidat
ne dobije potrebnu većinu, glasovanje o istim kandidatima se ponavlja.
Ako
je za izbor predsjednika i potpredsjednika bilo predloženo više od dva
kandidata, u ponovljenom glasovanju sudjeluju dva kandidata koji su dobili najviše
glasova.
Ako
su kandidati dobili isti broj glasova, glasovanje o istim kandidatima se
ponavlja.
Ako
niti u ponovljenom glasovanju niti jedan kandidat ne dobije potrebnu većinu,
ponavlja se izborni postupak u cijelosti.
Između izabranih potpredsjednika Vijeća,
predsjednik Vijeća određuje prvog potpredsjednika, koji ga zamjenjuje u slučaju
njegove odsutnosti ili spriječenosti.
Članak
12.
Prava
i dužnosti predsjednika Općinskog vijeća propisana su Statutom Općine Ivanska i
ovim Poslovnikom.
Članak 13.
Predsjednik Općinskog vijeća prema potrebi,
saziva međustranački kolegij koji se sastoji od predsjednika klubova vijećnika.
Članak 14.
Predsjedniku Općinskog vijeća u pripremanju i
organiziranju sjednice Općinskog vijeća pomaže pročelnik upravnog tijela koje
obavlja stručne poslove za Općinsko vijeće.
Članak 15.
Radna tijela Općinskog vijeća osnovana Statutom Općine su:
1.
Mandatno povjerenstvo,
2.
Povjerenstvo za izbor i imenovanja,
3.
Povjerenstvo za Statut i Poslovnik,
4.Odbor za financije i Proračun.
Pored
radnih tijela navedenih u stavku l. ovog članka, Općinsko vijeće posebnom
odlukom osniva i druga radna tijela u svrhu priprema odluka iz djelokruga
Općinskog vijeća.
Predsjednik radnog tijela i njegovi članovi biraju se u pravilu između
vijećnika, ali mogu biti birani i iz reda znanstvenih, stručnih i drugi javnih
osoba, na prijedlog Povjerenstva za izbor i imenovanja, uz prethodni poziv političkim strankama koje
imaju vijećnike da dostave svoje prijedloge.
O prijedlogu za predsjednika i svakog člana radnog tijela glasuje se
zasebno.
Članak
16.
Mandatno
povjerenstvo čine predsjednik i dva člana.
Mandatno
povjerenstvo bira se na
konstituirajućoj sjednici Općinskog
vijeća iz redova vijećnika.
Članak 17.
Povjerenstvo za izbor i imenovanja, čine predsjednik i četiri
člana.
Povjerenstvo
za izbor i imenovanja bira se na konstituirajućoj sjednici Općinskog vijeća iz redova vijećnika
Općinskog vijeća.
Članak 18.
Povjerenstvo za Statut i Poslovnik, čine predsjednik i dva
člana.
Povjerenstvo za Statut i Poslovnik bira se na prvoj
sjednici Općinskog vijeća iz redova vijećnika Općinskog vijeća.
Članak 19.
Odbor za financije i proračun, čine predsjednik i
dva člana.
Odbor za financije i proračun, može se, ali i ne
mora birati na prvoj sjednici Općinskog vijeća iz redova vijećnika Općinskog
vijeća.
Članak 20.
Način rada radnih tijela Općinskog vijeća, reguliran je
odlukom o osnivanju radnih tijela.
O
sazivanju sjednica radnih tijela Općinskog vijeća, vijećnici koji nisu članovi
tih radnih tijela, obavještavaju se putem oglasne ploče Općinskog vijeća i
objavom na web stranici Općine Ivanska.
U
radnim tijelima razmatraju se akti koje donosi Općinsko vijeće, a odnosi se na
djelokrug rada radnog tijela.
Radno
tijelo obavezno je o svojim zaključcima obavijestiti predlagatelja akta,
načelnika i Općinsko vijeće.
Članak 21.
Načelnik i zamjenik načelnika na
prvoj sjednici Općinskog vijeća polažu prisegu.
Predsjednik Općinskog vijeća čita prisegu sljedeće sadržaja:
“Prisežem svojom čašću da ću dužnost načelnika/zamjenika Općine Ivanska
obavljati savjesno i odgovorno, i da ću se u svom radu držati Ustava Republike
Hrvatske, zakona i Statuta Općine Ivanska, te da ću se zauzimati za svekoliki
napredak Republike Hrvatske i Općine Ivanska”.
Predsjednik
Općinskog vijeća poslije pročitane prisege proziva pojedinačno načelnika i
zamjenika, a načelnik i zamjenik nakon što je izgovoreno njihovo ime i prezime,
ustaju i izgovaraju: “Prisežem”.
Članak 22.
Načelnik i zamjenik prisustvuju
sjednicama Općinskog vijeća.
Načelnik određuje izvjestitelja
za točke dnevnog reda koje su po njegov prijedlogu uvrštene u dnevni red
sjednice Općinskog vijeća.
Članak 23.
Izvjestitelj, nazočan na
sjednicama Općinskog vijeća i radnih tijela Općinskog vijeća, sudjeluje u
njihovom radu, iznosi stajališta načelnika, daje obavijesti i stručna
objašnjenja, te obavještava načelnika o stajalištima i mišljenjima Općinskog
vijeća odnosno radnih tijela.
Ako na raspravi nije nazočan ovlašteni
izvjestitelj, Općinsko vijeće ili radno tijelo može, smatra li da je
prisutnost izvjestitelja nužna, raspravu
o toj temi prekinuti ili odgoditi.
Članak 24.
O sazvanim sjednicama predsjednik
Općinskog vijeća i predsjednici radnih tijela Općinskog vijeća izvješćuju
načelnika i izvjestitelje najkasnije 8 dana prije dana održavanja
sjednice.
Članak 25.
Način
i postupak pokretanja razrješenja
načelnika propisan je Statutom Općine Ivanska.
Članak 26.
Odluke i druge akte (u daljnjem tekstu:
akti) koje Općinsko vijeće donosi na
temelju prava i ovlaštenja utvrđenih zakonom i Statutom potpisuje predsjednik
Vijeća.
Članak 27.
Na izvornike odluka i drugih
akata Općinskog vijeća stavlja se pečat Općinskog vijeća.
Pod
izvornikom odluka odnosno drugih akata Općinskog vijeća podrazumijeva se onaj tekst odluke
odnosno drugog akta, koji je usvojen na
sjednici Općinskog vijeća.
Izvornici
akata Općinskog vijeća čuvaju se u
pismohrani Općine.
Članak 28.
Statut, odluke i drugi opći akti Općinskog vijeća, odluka o
izboru, imenovanju i razrješenju osoba koje bira ili imenuje Općinsko vijeće
objavljuju se u Službenom glasilu Općine
Ivanska ili Bjelovarsko-bilogorske županije i na službenim web stranicama
Općine.
O
objavljivanju akata iz stavka 1. ovog članka, brine se upravno tijelo koje
obavlja stručne poslove za Općinsko vijeće.
Članak 29.
Ovlašteni predlagatelji akata
koje donosi Općinsko vijeće jesu: vijećnici, klub vijećnika, načelnik i radna
tijela Općinskog vijeća, osim ako je zakonom propisano da pojedini prijedlog
mogu podnijeti samo određena tijela.
Članak 30.
Ako predsjednik Općinskog vijeća utvrdi da podneseni
prijedlozi akata nisu sastavljeni u skladu s odredbama ovog Poslovnika,
zatražit će od predlagatelja da u određenom roku postupi i uskladi prijedlog
akta s odredbama ovog Poslovnika.
Za
vrijeme dok predlagatelj, odnosno podnositelj akta ne otkloni nedostatak akta,
smatrat će se da ne teku rokovi za razmatranje akata utvrđeni ovim Poslovnikom,
a ako nedostaci ne budu otklonjeni u roku od 15 dana od poziva da se prijedlog
akta uskladi, smatrat će se da akt i nije upućen Općinskom vijeću.
Ukoliko
je prijedlog odluke skinut s dnevnog reda ili odluka nije donesena na Općinskom
vijeću, može se ponovno staviti na dnevni red po isteku roka od 3 mjeseca, osim
ako Općinsko vijeće ne odluči drukčije.
Članak 31.
Postupak donošenja akta pokreće se prijedlogom akta.
Prijedlog
akta sadrži pravnu osnovu za donošenje, tekst prijedloga akta s obrazloženjem,
tekst odredaba važećeg akta koja se mijenja odnosno dopunjuje. Uz prijedlog
akta može se podnijeti i odgovarajuća dokumentacija.
Predlagatelj
akta odnosno njegov predstavnik može na početku rasprave podnijeti uvodno
usmeno izlaganje i kratko dopunsko obrazloženje prijedloga, a ako se predlaže
da opći akt stupi na snagu danom objave, dužan je posebno obrazložiti opravdanost ranijeg stupanja na snagu.
Predlagatelj
odluke ima pravo uzimati riječ u tijeku rasprave, davati objašnjenja, iznositi
svoja mišljenja i izjašnjavati se o podnesenim amandmanima i o izraženim
mišljenjima i primjedbama.
Načelnik
može tražiti riječ u tijeku rasprave o aktu i kada on nije predlagatelj. Ista
prava ima i izvjestitelj radnog tijela i Povjerenstvo za Statut i Poslovnik.
Članak
32.
Ako dva ili više predlagatelja upute posebne prijedloge odluka kojima se
uređuje isto područje, predsjednik Općinskog vijeća pozvat će predlagatelje da
objedine prijedloge odluka u jedan prijedlog.
Ako se ne postigne dogovor, predsjednik Općinskog vijeća će unijeti
prijedloge odluka u prijedlog dnevnog reda sjednice Općinskog vijeća
redoslijedom kojim su dostavljeni.
Članak
33.
Uvodno
izlaganje i dopunsko obrazloženje prijedloga akta može trajati najduže 5
minuta, a za prijedlog proračuna i prijedlog prostornog plana 15 minuta.
Općinsko
vijeće može posebnom odlukom odobriti i duže trajanje uvodnog izlaganja i
obrazloženja od propisanog stavkom 1.
ovog članka.
Članak 34.
Prijedlog za izmjenu ili dopunu prijedloga akta podnosi se u
pravilu pisano u obliku amandmana uz obrazloženje najkasnije dan prije
održavanja sjednice.
Ako se prijedlog općeg akta mijenja ili dopunjuje opći akt,
amandmani se mogu podnositi samo na članke obuhvaćene predloženim izmjenama i
dopunama.
Amandman
se upućuje predsjedniku Općinskog vijeća, a predsjednik Općinskog vijeća ga
prije odlučivanja dostavlja vijećnicima, predlagatelju akta i načelniku,
ukoliko on nije predlagatelj.
Pravo
na podnošenje amandmana imaju ovlašteni predlagatelji akata iz članka 29. ovog Poslovnika.
Članak
35.
Iznimno,
ako se većina prisutnih vijećnika s tim složi, vijećnik može podnijeti amandman
i usmeno, na sjednici, u tijeku rasprave.
Predlagatelj
akta može podnositi amandmane sve do zaključenja rasprave.
Načelnik
može do zaključenja rasprave podnositi amandmane i na prijedlog akta i kada
nije predlagatelj.
Članak 36.
Ako su podneseni amandmani takve naravi
da bitno mijenjaju ili odstupaju od podnesenog prijedloga akta, Općinsko vijeće
može odlučiti da se rasprava odgodi kako bi se vijećnicima ostavilo dovoljno
vremena za pripremu prije odlučivanja.
Iz razloga navedenih u stavku l. ovog
članka, glasovanje o amandmanima će se odgoditi ako to zatraži načelnik,
neovisno da li je on predlagatelj.
Članak 37.
O amandmanima se izjašnjava predlagatelj i
načelnik, neovisno da li je on predlagatelj akta ili ne.
Izjašnjavanje prema stavku l. ovog članka je u
pravilu usmeno i iznosi se tijekom rasprave, neposredno prije glasovanja o
pojedinim ili svim amandmanima.
Članak 38.
Amandman koji je podnesen u roku postaje sastavnim
dijelom konačnog prijedloga akta i o njemu se odvojeno ne glasuje:
-
ako ga je podnio predlagatelj akta,
-
ako ga je podnijelo Povjerenstvo za
Statut i Poslovnik i s njim se suglasio predlagatelj akta,
-
ako ga je podnio vijećnik ili radno
tijelo i s njima se suglasio predlagatelj akta.
Članak 39.
Ako konačni prijedlog akta nije podnio načelnik,
o amandmanu na prijedlog s kojim se nije suglasio načelnik, se glasuje odvojeno.
Amandman prihvaćen na sjednici Općinskog vijeća
postaje sastavni dio konačnog prijedloga akta o kojoj se odlučuje.
Članak 40.
O amandmanima se glasuje prema redoslijedu
članaka konačnog prijedloga akta na koje se odnose.
Ako je na jedan članak konačnog prijedloga akta
podneseno više amandmana, najprije se glasuje o amandmanu koji najviše odstupa
od predloženog rješenja i prema tom kriteriju dalje o ostalim amandmanima.
Nakon provedene rasprave i odlučivanja o
amandmanima, odlučuje se o donošenju akta.
Članak 41.
Iznimno, akt se može donijeti po hitnom postupku
samo ako to zahtijevaju osobito opravdani razlozi ili ako bi ne donošenje
takvog akta u određenom roku moglo uzrokovati znatniju štetu za Općinu.
Za
donošenje akata po hitnom postupku, ne primjenjuju se propisani rokovi utvrđeni
u članku 30. ovog Poslovnika.
Uz
prijedlog akta da se akt donese po hitnom postupku podnosi se prijedlog akta, a ako prijedlog podnosi vijećnik, tada
mora imati pisanu podršku 1/3 svih vijećnika.
Prijedlog
za donošenje akta po hitnom postupku podnosi se predsjedniku Općinskog vijeća
najkasnije dan prije održavanja sjednice Općinskog vijeća.
Predsjednik
Općinskog vijeća bez odlaganja upućuje prijedlog da se akt donese po hitnom
postupku vijećnicima, te gradonačelniku, ako on
nije predlagatelj.
Članak 42.
Kada se podnosi prijedlog akta po hitnom
postupku prethodno se glasuje bez rasprave o opravdanosti razloga za hitan
postupak i uvrštavanja u dnevni red sjednice, a potom se raspravlja i odlučuje
o aktu.
Članak 43.
Na predloženi akt koji se donosi po hitnom
postupku mogu se podnositi amandmani do zaključenja rasprave.
O postupku s amandmanima iz stavka 1. ovog
članka primjenjuju se odredbe ovog Poslovnika koje se odnose na prijedloge
akata koji se donose u redovnom postupku.
OBRAČUNA PRORAČUNAOPĆINE
Članak 44.
Prijedlog proračuna, projekciju proračuna za sljedeće dvije proračunske godine i godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna Općine podnosi načelnik na način i u rokovima propisanim zakonom.
Članak 45.
Proračun i godišnji izvještaj o izvršenju proračuna donose se većinom glasova svih
vijećnika.
X. VIJEĆNIČKA PITANJA
Članak
46.
Vijećnici mogu postavljati vijećnička
pitanja načelniku, zamjeniku načelnika i pročelnicima upravnih tijela u svezi
poslova iz njihovog djelokruga rada.
Pitanja
se postavljaju na sjednici Općinskog vijeća prije utvrđivanja dnevnog reda
usmeno ili u pisanom obliku posredstvom
predsjednika Općinskog vijeća, a vijećnik je dužan navesti kome ga upućuje.
Vijećnik
ima pravo postaviti najviše dva vijećnička pitanja, a svako postavljanje
pitanja može trajati najviše pet minuta. Pravo postavljanja vijećničkog pitanja
ima i klub vijećnika, s time da može postaviti samo jedno pitanje, čije
postavljanje može trajati najduže pet minuta.
Odgovori
na vijećnička pitanja daju se na samoj sjednici, a ukoliko to nije moguće,
moraju se navesti razlozi zbog kojih se ne može dati odgovor na samoj sjednici.
Odgovor može trajati najviše pet minuta.
Ako
je vijećnik nezadovoljan odgovorom može zatražiti dostavu pisanog odgovora.
Pisani odgovor daje se najkasnije na sljedećoj sjednici.
Načelnik,
zamjenik načelnika odnosno pročelnici dostavljaju pisani odgovor vijećniku
posredovanjem predsjednika Općinskog vijeća. Predsjednik Općinskog vijeća
upućuje pisani odgovor svim vijećnicima.
Članak 47.
Pitanja koja vijećnici postavljaju načelniku,
zamjeniku odnosno pročelnicima upravnih tijela kao i odgovor na ta pitanja
moraju biti jasni, precizni i kratki, a mogu ukazivati na prijedlog mogućih
mjera, koje se odnose na postavljeno pitanje.
Ako smatra da postavljeno pitanje nije u skladu
s odredbama ovog Poslovnika, predsjednik Općinskog vijeća će uputiti vijećnika
na to i pozvati ga da svoje pitanje uskladi s tim odredbama.
Ako vijećnik ne uskladi svoje pitanje s odredbama
ovog Poslovnika, predsjednik Općinskog vijeća neće to pitanje uputiti tijelu
ili osobi kojemu je namijenjeno i o tome će obavijestiti vijećnika.
Članak 48.
Ako bi se odgovor odnosio na pitanje koje
predstavlja profesionalnu tajnu, načelnik,
zamjenik načelnika odnosno pročelnik može predložiti da se odgovori neposredno
vijećniku ili na sjednici Općinskog vijeća bez prisutnosti javnosti, ili na
zatvorenoj sjednici radnog tijela čiji djelokrug rada je to pitanje.
Članak 49.
Nakon primljenog odgovora vijećnik može na
sjednici Općinskog vijeća iznijeti mišljenje o odgovoru i postaviti dopunsko pitanje. Iznošenje mišljenja i dopunsko pitanje
ne može trajati dulje od dvije minute.
Vijećnik koji nije bio nazočan na sjednici na
kojoj je predsjednik Općinskog vijeća obavijestio Općinsko vijeće o pitanju
koje je bilo postavljeno i dobivenom odgovoru, može pisano dostaviti mišljenje
ili postaviti dopunsko pitanje.
Članak 50.
Načelnik podnosi
izvješće o svom radu u skladu s odredbama Statuta Općine Ivanska.
Članak 51.
Prijedlog za traženje
izvješća od načelnika o pojedinim pitanjima iz njegovog djelokruga može
podnijeti najmanje 1/3 svih vijećnika.
Prijedlog se podnosi
u pisanom obliku i mora biti potpisan od svih vijećnika koji predlažu donošenje
zaključka o traženju izvješća načelnika. U prijedlogu mora biti jasno
postavljeno, formulirano i obrazloženo pitanje o kojem se traži izvješće.
Članak 52.
Predsjednik Općinskog
vijeća stavlja prijedlog za traženje
izvješća na dnevni red prve iduće sjednice Općinskog vijeća koja se održava
nakon primitka prijedloga, ali ne prije nego što protekne 30 dana od dana primitka.
Članak 53.
Predstavnik vijećnika
koji su podnijeli prijedlog za traženje izvješća ima pravo na sjednici Općinskog
vijeća izložiti i obrazložiti prijedlog.
Načelnik ima pravo na
sjednici usmeno se očitovati na podneseni prijedlog.
Članak 54.
Raspravu o izvješću
načelnika Općinsko vijeće može završiti utvrđivanjem stajališta o pitanju koje
je zahtjevom za podnošenjem izvješća pokrenuto ili donošenjem zaključka kojim se od načelnika
traži izvršavanje općih akata Općinskog
vijeća.
Članak 55.
Vijećnici koji su
podnijeli prijedlog za traženje izvješća načelnika mogu prijedlog povući
najkasnije prije odlučivanja o prijedlogu.
Ako prijedlog za
traženje izvješća načelnika nije usvojen, prijedlog za traženje izvješća o
bitno podudarnom pitanju ne može se
ponovno postaviti prije proteka roka od 6 mjeseci od dana kada je Općinsko vijeće donijelo
zaključak kojim ne prihvaća prijedlog za traženje izvješća od načelnika.
l.
Sazivanje sjednice
Članak 56.
Sjednicu Općinskog vijeća saziva predsjednik
Općinskog vijeća.
Predsjednik Općinskog vijeća je dužan sazvati
sjednicu Općinskog vijeća na obrazloženi prijedlog najmanje jedne trećine
vijećnika ili na prijedlog načelnika, u roku od 15 dana od dana primitka
zahtjeva. Prijedlog mora biti predan u pisanom obliku i potpisan od vijećnika,
odnosno načelnika.
Sjednice Općinskog vijeća traju dok se ne iscrpi
utvrđeni dnevni red.
Ukoliko predsjednik Općinskog vijeća ne sazove
sjednicu u roku iz stavka 2. ovog članka, sjednicu će sazvati načelnik u roku
od 15 dana.
Nakon proteka rokova iz stavka 2. i 4. ovog
članka sjednicu Općinskog vijeća može na zahtjev jedne trećine vijećnika,
sazvati čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove lokalne i
područne (regionalne) samouprave. Zahtjev vijećnika mora biti predan u pisanom
obliku i potpisan od vijećnika.
Članak 57.
Sjednice
vijeća sazivaju se pisanim pozivom, a samo u izuzetno hitnim slučajevima i na
drugi način.
Poziv
za sjednicu sa materijalima koji se odnose na prijedlog dnevnog reda dostavlja
se vijećnicima 3- 5 dana prije održavanja sjednice. Samo iz osobito opravdanih
razloga ovaj rok se može skratiti.
Poziv
i materijal za sjednicu se mogu dostaviti i elektroničkim putem. Sjednica
Općinskog vijeća može se održavati i putem video veze.
O
drugačijem načinu sazivanja sjednice i opravdanosti razloga za sazivanje
sjednice u kraćem roku odlučuje
predsjednik Općinskog vijeća.
Materijali
za sjednicu Općinskog vijeća dostavljaju se vijećnicima, načelniku, zamjenicima
načelnika, pročelnicima upravnih tijela,
političkim strankama koje imaju vijećnike u Općinskom vijeću, vijećima
nacionalnih manjina/predstavnicima nacionalnih manjina i sredstvima javnog
priopćavanja.
2.
Dnevni red
Članak 58.
Dnevni red sjednice Općinskog vijeća predlaže
predsjednik Općinskog vijeća u pozivu za sjednicu.
Predsjednik
Općinskog vijeća, sve prijedloge sastavljene na način propisan ovim Poslovnikom
i dostavljene prije upućivanja pisanog poziva za sjednicu Općinskog vijeća,
uvrštava u prijedlog dnevnog reda sjednice.
Članak
59.
Dnevni red sjednice Općinskog vijeća utvrđuje se
u pravilu na početku sjednice.
Prilikom
utvrđivanja dnevnog reda predsjednik Općinskog vijeća i ovlašteni predlagatelji
mogu predložiti dopunu dnevnog reda ili da se pojedini
predmet izostavi iz dnevnog reda. Ako se predlaže dopuna dnevnog reda,
vijećnicima se uz prijedlog za dopunu daje i materijal po predloženoj dopuni.
Prije
glasovanja o prijedlogu izmjene dnevnog reda, predlagatelj ima pravo prijedlog
obrazložiti.
O
izmjeni dnevnog reda se glasuje bez rasprave.
Prilikom utvrđivanja dnevnog rada najprije se
odvojeno odlučuje o prijedlogu da se pojedini predmet izostavi, zatim da se
dnevni red dopuni pojedinim predmetom, a nakon toga se odlučuje o hitnosti
postupka.
Nakon što je utvrđen dnevni red sjednice
sukladno odredbama ovog Poslovnika, predsjednik Općinskog vijeća objavljuje utvrđeni
dnevni red.
Prije prelaska na dnevni red usvaja se zapisnik
s prethodne sjednice.
Članak 60.
Tijekom sjednice ne može
se promijeniti redoslijed rasprave o pojedinom predmetu utvrđenog dnevnog reda.
Predlagatelj čiji je
predmet uvršten u prijedlog dnevnog reda, može odustati od svog prijedloga i
nakon što je dnevni red utvrđen. U tom slučaju smatra se da je odgovarajuća
točka skinuta s dnevnog reda sjednice i smatra se da prijedlog nije podnijet.
Članak 61.
Ovlašteni
predlagatelj ne može ponoviti prijedlog akta bitno podudarnog sadržaja koji
nije uvršten u dnevni red Općinskog vijeća na način propisan člankom 30. ovog
Poslovnika prije proteka roka od 3 mjeseca od dana odlučivanja Općinskog vijeća o dnevnom redu.
3.
Predsjedavanje i sudjelovanje
Članak 62.
Sjednici Općinskog vijeća predsjedava
predsjednik Općinskog vijeća, a u njegovoj odsutnosti ili spriječenosti prvi potpredsjednik.
Članak 63.
Sjednici mogu, kao gosti, prisustvovati svi
oni koje je pozvao predsjednik Općinskog
vijeća.
Nitko ne može govoriti na sjednici prije nego
što zatraži i dobije riječ od predsjednika Općinskog vijeća.
Prijave za govor primaju se čim se otvori
rasprava.
Govornika može opomenuti na red ili prekinuti u
govoru samo predsjednik Općinskog vijeća.
Predsjednik Općinskog vijeća se brine da
govornik ne bude ometan ili spriječen u svom govoru.
Članak 64.
Predsjednik Općinskog vijeća daje
vijećnicima riječ po redoslijedu kojim su se prijavili.
Vijećniku koji želi govoriti o povredi
Poslovnika ili o povredi utvrđenog dnevnog reda, predsjednik daje riječ čim je
ovaj zatraži. Govor tog vijećnika ne može trajati duže od tri minute.
Predsjednik je dužan poslije iznesenog
prigovora dati objašnjenje o povredi Poslovnika odnosno utvrđenog dnevnog reda.
Ako vijećnik nije zadovoljan danim objašnjenjem o tome se odlučuje na sjednici
bez rasprave.
Ako vijećnik zatraži riječ da bi ispravio
navod za koji drži da je netočno izložen i koji je bio povod nesporazuma ili
koji zahtijeva objašnjenje, predsjednik će mu dati riječ čim završi govor ovog
koji je to izazvao. Vijećnik se u svom govoru mora ograničiti na ispravak
odnosno objašnjenje, a njegov govor ne može trajati duže od dvije minute.
Članak 65.
Govornik može govoriti samo o temi o kojoj se
raspravlja i prema utvrđenom dnevnom redu.
Ako se govornik udalji od predmeta dnevnog reda,
govori, a nije dobio odobrenje predsjednika, svojim upadicama ili na drugi
način ometa govornika ili u svom govoru grubo vrijeđa osobe koje sudjeluju u
radu Općinskog vijeća, predsjednik Općinskog vijeća će ga opomenuti.
Ako govornik i poslije opomene nastavi sa
ponašanjem zbog kojeg mu je opomena izrečena, predsjednik Općinskog vijeća će
mu oduzeti riječ, a po potrebi i udaljiti
ga sa sjednice.
Ako vijećnik odbije napustiti sjednicu u slučaju
iz stavka 3. ovog članka, predsjednik Općinskog vijeća će utvrditi da je
vijećnik udaljen sa sjednice i da se ne broji prilikom glasovanja.
Članak 66.
Na sjednici Općinskog vijeća se može odlučiti da
govornik o istoj temi može govoriti samo jedanput.
Vijećnik u raspravi u pravilu može govoriti
najdulje pet minuta.
Iznimno zbog važnosti teme, Općinsko vijeće može
odlučiti da pojedini vijećnik može govoriti i dulje.
Nakon što završe svoj govor svi vijećnici koji
su se prijavili za govor u skladu s odredbama ovog Poslovnika, mogu ponovno
zatražiti riječ i tada mogu govoriti još najviše tri minute, neovisno o tome da
li su ranije govorili o toj temi.
4.
Tijek sjednice
Članak
67.
Nakon
otvaranja sjednice, a prije utvrđivanja dnevnog reda predsjednik Općinskog
vijeća utvrđuje nazočnost vijećnika.
Vijećnik
koji neće prisustvovati sjednici
Općinskog vijeća o tome obavještava predsjednika Općinskog vijeća ili
pročelnika upravnog tijela koje obavlja stručne poslove za Općinsko vijeće.
Ako
predsjednik Općinskog vijeća utvrdi da sjednici nije nazočan dovoljan broj
vijećnika, predsjednik Općinskog vijeća odlaže sjednicu za određeni dan i sat.
Sjednica
će se prekinuti i odložiti i u slučaju kada se za vrijeme sjednice utvrdi da
nema nazočnosti većine vijećnika.
Utvrđivanje
broja nazočnih vijećnika predsjednik Općinskog vijeća će provesti i u tijeku
sjednice, na zahtjev vijećnika čiji prijedlog podrži 1/3 svih vijećnika.
5.
Odlučivanje
Članak 68.
Za donošenje akata na sjednici Općinskog vijeća,
potrebna je nazočnost većine vijećnika, osim u slučajevima kada je ovim
Poslovnikom drugačije određeno.
Članak 69.
Općinsko vijeće donosi akte većinom danih
glasova, ukoliko je na sjednici Općinskog vijeća nazočna većina vijećnika, osim
ako zakonom, Statutom Općine ili ovim Poslovnikom nije drugačije određeno.
Većinom glasova svih vijećnika, Općinsko vijeće
donosi slijedeće akte:
-
Statut Općine,
-
Poslovnik Općinskog vijeća,
-
proračun,
-
godišnji izvješće o izvršenju proračuna
-
odluku o izboru i razrješenju predsjednika
i potpredsjednika Vijeća
-
odluku o raspisivanju referenduma o
razrješenju načelnika i njegovog/vih zamjenika
-
odluku o raspisivanju referenduma o
pitanjima iz samoupravnog djelokruga utvrđenih statutom Općine.
6.
Glasovanje
Članak 70.
Glasovanje na sjednici je javno.
Općinsko vijeće može odlučiti da se o nekom
pitanju glasuje tajno.
Javno
glasovanje provodi se dizanjem ruku.
Glasovanje
dizanjem ruku provodi se na način da predsjednik Općinskog vijeća prvo poziva
vijećnike da se izjasne tko je “za” prijedlog, zatim, tko je “protiv”
prijedloga, odnosno da li se tko uzdržao od glasovanja. Glasovi vijećnika koji
su bili nazočni u vijećnici, a nisu glasovali «za» niti «protiv» prijedloga i
nisu se izjasnili da se uzdržavaju od glasovanja, smatraju se uzdržanim
glasovima.
Kod
utvrđivanja dnevnog reda i usvajanja zapisnika glasuje se “za” ili “protiv”.
Iznimno
od odredbe stavka 4. ovog članka, ako se prilikom glasovanja o amandmanu za
njegovo prihvaćanje izjasni manje od polovice nazočnih vijećnika, predsjednik
Općinskog vijeća može odmah konstatirati da je amandman odbijen.
Vijećnike
proziva i glasove prebrojava službenik upravnog tijela u čijoj je nadležnosti
obavljanje stručnih poslova za potrebe Općinskog vijeća.
Članak 71.
Predsjednik Općinskog vijeća objavljuje rezultat
glasovanja.
Na zahtjev vijećnika koji zatraži provjeru
glasovanja, predsjednik Općinskog vijeća nalaže brojanje i ponovno objavljuje
rezultat glasovanja.
Članak 72.
Tajno glasovanje provodi se glasačkim listićima.
Glasački listići su iste veličine, boje, oblika i ovjereni su pečatom Općinskog
vijeća.
Na glasačkom listiću prezimena kandidata
navedena su abecednim redom, a glasuje se na način da se zaokruži redni broj
ispred prezimena kandidata.
Ukoliko se glasuje o pojedinom prijedlogu ili
predmetu pitanje mora biti postavljeno jasno i precizno, a glasuje se “za”,
“protiv” i “uzdržan”.
Glasačke listiće priprema službenik upravnog
odjela u čijoj je nadležnosti obavljanje stručnih poslova za potrebe Općinskog
vijeća. Predsjednik Općinskog vijeća može odrediti i određeni broj vijećnika
koji će mu pomagati kod tajnog glasovanja.
Članak 73.
Službenik ili vijećnik koji pomaže predsjedniku
Općinskog vijeća u provođenju tajnog glasovanja predaje vijećnicima glasačke
listiće.
Članak 74.
U slučaju ponovnog glasovanja sjednica se
prekida radi pripreme novih glasačkih listića.
Ponovno glasovanje provodi se istim
postupkom kao i prvo glasovanje.
Članak 75.
Vijećnik može glasovati samo jednim glasačkim
listićem i to osobno.
Nevažeći je nepopunjen listić, listić na kojem
su dopisana nova imena, odnosno glasački listić koji je tako popunjen da se ne
može sa sigurnošću utvrditi za koga ili što je vijećnik glasovao, kao i listić
na kojem je zaokružen veći broj kandidata od broja koji se bira.
Članak 76.
Nakon što su svi nazočni vijećnici
predali glasačke listiće i nakon što je predsjednik Općinskog vijeća objavio da
je glasovanje završeno, prelazi se na utvrđivanje rezultata glasovanja.
Rezultat glasovanja se utvrđuje na osnovi
predanih glasačkih listića.
Rezultat glasovanja utvrđuje predsjednik
Općinskog vijeća u prisutnosti službenika i
vijećnika koji su mu pomagali kod samog glasovanja.
Predsjednik Općinskog vijeća objavljuje
rezultate glasovanja na istoj sjednici na kojoj je provedeno tajno glasovanje.
Članak 77.
Predsjednika i potpredsjednike Općinskog vijeća bira i
razrješava Općinsko vijeće na način i u postupku propisanim Statutom Općine i
ovim Poslovnikom.
Članak
78.
Potpredsjednici Općinskog vijeća pomažu u radu
predsjedniku Općinskog vijeća, te obavljaju poslove iz njegovog djelokruga za
koje ih on ovlasti.
Ako je predsjednik Općinskog vijeća spriječen ili
odsutan zamjenjuje ga prvi potpredsjednik, a ukoliko je i on spriječen ili
odsutan, predsjednika Općinskog vijeća zamjenjuje drugi potpredsjednik
Općinskog vijeća.
Dok zamjenjuje predsjednika Općinskog vijeća,
potpredsjednik ima prava i dužnosti predsjednika.
Članak 79.
Na prijedlog Povjerenstva za izbor i imenovanja ili najmanje 1/3
vijećnika može se pokrenuti postupak
razrješenja predsjednika i potpredsjednika Općinskog vijeća.
Prijedlog se dostavlja predsjedniku Općinskog vijeća u pisanom obliku i
mora sadržavati obrazloženje prijedloga.
Predsjednik, odnosno potpredsjednik Općinskog vijeća imaju pravo
očitovati se o prijedlogu najkasnije u osam (8) dana od dostave prijedloga.
Predsjednik Općinskog vijeća dužan je prijedlog uvrstiti u dnevni red
sjednice Općinskog vijeća koja se mora održati najkasnije u roku od 30 dana od
kada je prijedlog zaprimljen.
Ako Općinsko vijeće donese odluku o razrješenju predsjednika i oba
potpredsjednika Općinskog vijeća, mandat i prava na temelju obavljanja
dužnosti im prestaju izborom novog
predsjednika Općinskog vijeća.
Članak 80.
Predsjednik i potpredsjednici Općinskog vijeća mogu
dati ostavku. Ostavka mora biti u pisanom obliku i kratko obrazložena. Ostavka
mora biti osobno potpisana i ovjerena kod javnog bilježnika. Predaje se u
upravnom tijelu Općine koje obavlja stručne poslove za Općinsko vijeće. Jednom
dana ostavka ne može se povući. Nakon zaprimanja pisane ostavke o njoj se
odmah, a najkasnije u roku od tri dana od zaprimanja moraju obavijestiti
predsjednik i potpredsjednici Općinskog vijeća. Ako su ostavku dali predsjednik
i potpredsjednici Općinskog vijeća, o njoj se mora obavijestiti načelnik.
Dužnost im prestaje danom izbora novog predsjednika Općinskog vijeća.
Članak 81.
Ako Općinsko vijeće razriješi predsjednika
Općinskog vijeća, a na istoj sjednici ne izabere novog, prvi potpredsjednik
Općinskog vijeća ima sva prava i dužnosti predsjednika dok se ne izabere novi
predsjednik.
Općinsko je vijeće dužno u roku od 30 dana od donošenja odluke o razrješenja predsjednika izabrati novog
predsjednika.
Članak 82.
O
radu sjednice vodi se zapisnik.
Zapisnik
sadrži osnovne podatke o radu sjednice, o prijedlozima iznijetim na sjednici, o
sudjelovanju u raspravi te o donesenim odlukama.
U
zapisnik se unosi i rezultat glasovanja o pojedinom predmetu.
Članak 83.
Svaki vijećnik ima pravo na početku sjednice,
prije prelaska na dnevni red, iznijeti primjedbe na zapisnik prethodne
sjednice.
O
osnovanosti primjedbe na zapisnik odlučuje se na sjednici bez rasprave. Ako se
primjedba prihvati, izvršit će se u zapisniku odgovarajuća izmjena.
Zapisnik
na koji nisu iznesene primjedbe, odnosno zapisnik u kojem su suglasno s
prihvaćenim primjedbama izvršene izmjene, smatra se usvojenim.
Usvojeni
zapisnik potpisuje predsjednik Općinskog vijeća i službenik koji vodi zapisnik.
Izvornike
zapisnika sjednice Vijeća čuva upravno tijelo Općine.
Članak 84.
Sjednice
Općinskog vijeća tonski se snimaju, a prijepis tonske snimke sjednice čuva
upravno tijelo Općine.
Upravno
tijelo Općine je dužno omogućiti vijećniku, na njegov zahtjev, da presluša
tonski snimak sjednice.
Članak 85.
Sjednice Općinsko vijeća su javne.
Predstavnici udruga građana, građani i
predstavnici medija mogu pratiti rad Općinskog vijeća, ali ne smiju remetiti
red i tijek sjednice (primjerice, glasno razgovarati, upotrebljavati mobitel i
dr.).
Ukoliko je broj osoba koje prate rad Općinskog
vijeća veći od broja raspoloživih mjesta, predsjednik Općinskog vijeća određuje
broj osoba koje mogu pratiti rad Općinskog vijeća.
Članak 86.
O radu Općinskog vijeća javnost se obavještava
putem sredstava javnog priopćavanja, oglasne ploče i objavom na web stranicama
Općine.
Najava
održavanja sjednice, materijal za sjednicu, donesene odluke i akti te zapisnici
o radu Općinskog vijeća objavljuju se na službenim web stranicama Općine.
Članak 87.
Od dostupnosti javnosti izuzimaju se oni podaci,
koji su u skladu s posebnim propisima klasificirani određenim stupnjem
tajnosti.
Članak 88.
Radi što potpunijeg i točnijeg
obavješćivanja javnosti o rezultatima rada Općinskog vijeća i radnih tijela
može se dati službeno priopćenje za tisak i za druga sredstva priopćavanja, o
čemu odlučuje predsjednik Općinskog vijeća.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 89.
Ovaj
Poslovnik stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u «Službenom vjesniku»
Općine Ivanska.
Stupanjem
na snagu ovog Poslovnika prestaje važiti Poslovnik Općinskog vijeća («Službeni
vjesnik» Općine Ivanska br 05/99.).
BJELOVARSKO – BILOGORSKA ŽUPANIJA
OPĆINA IVANSKA
OPĆINSKO VIJEĆE
Klasa:011-01/09-01/1
Ur.br.2110/02-01-09-1
Ivanska,
17. srpnja 2009.
PREDSJEDNIK:
Ivan Barbir